Na što paziti?
Ako ste već nabavili, kupili ili izgradili kamin, ostaje vam još da nabavite i drvo za ogrjev. Bitno je da pri kupnji drveta pripazite na vrstu drveta, starost, vlažnost i način skladištenja, te se na vrijeme pripremite za iduću zimu. Idealno bi bilo drva nabavljati godinu pa i dvije unaprijed, ali to naravno znači problem skladištenja dvostruko veće količine drva što je mnogima teško izvedivo. Međutim, ako kupite kvalitetno drvo i sušite ga na suhom i prozračnom mjestu, idealno negdje na otvorenom gdje ga grije sunce, a istovremenu skrivenom od kiše i kraći period dovoljno će osušiti kupljena drva. Najgore što možete napraviti kod skladištenja drva je spremiti ga u podrumske prostorije jer tada ne samo da se drvo neće osušiti nego može navući i dodatnu vlagu.
Sa vlažnim drvima jako je teško postići željenu temperaturu u prostoji, a također i takva drva proizvode više dima i čađe te brzo stvaraju talog na staklu kamina pa time i umanjuju ugođaj žive vatre. Određenu količinu relativno vlažnijih drva dobro je imati jer su ona korisna za dugotrajnije održavanje plamena, recimo ako ne želite da vam tijekom noći brzo izgori drvo u kaminu.
Vrste drva koje se najviše koriste su drva s mekanim lišćem, poput hrasta, graba i bukve, pri tome hrast ima nedostatak što je „neuredno“ drvo čija se kora lako ljušti i ostavlja ostatke i tragove. To je pogotovo problem ako drva držite pored ili ispod kamina u dnevnom boravku. Bukva i grab su u svakom pogledu idealna drva za ogrjev. Velike su ogrjevne moći, stvaraju malo pepela i čađe, ne sadrže smolu i urednog su izgleda. Suprotno tome, bor, jela i druga smolasta drva nisu ogrjevna drva i ne bi se trebala koristiti ( zbog velikog taloženje pepela, te “pucketanje” zbog brzog izgaranja smole ). Drva s mekanim lišćem, poput topole, lipe i vrbe loše gore. Posebno je loše koristiti razne oblike drvenih otpadaka jer se najčešće radi o tretiranom drvu koje sadrži boje i lakove. O korištenju drugih otpadaka (plastike, ambalaže) da i ne govorimo. To je svakako nedopustivo.
Sačuvajte cjepanice većeg promjera (15 cm i više ), kao i one nerasječene za dugotrajnu vatru (osobito kroz noć), a male cjepanice za paljenje i potpirivanje slabog sloja žeravice. Cjepanice srednje veličine (promjera 10 do 12 cm) omogućit će vam da dobijete nominalnu snagu, bez prevelikog opterećenja ložišta.
KAKO DOBITI SUHO DRVO ?
Ogrjevno drvo se smatra dovoljno suhim kada mu je vlažnost manja od 20%. Zbog toga je važno kupiti drvo prema datom volumenu, a ne prema težini ( ogrjevno drvo obično se kupuje na kubični metar – “stere”, to je mjerna jedinica koja odgovara vidljivom volumenu od metar – kubik).
| Vrijeme sušenja | Okrugla drva ostavljena na zraku slobodna | Okrugla drva 3 mjeseca nakon rezanja stavljena pod zaklon | Drva nacjepana na četvrtine stavljena izmjenično u zaklon |
| Početna vlažnost | 76% | 76% | 76% |
| 6 mjeseci | 46% | 44% | 28% |
| 1 godina | 35% | 32% | 23% |
| 15 mjeseci | 32% | 27% | 20% |
| 18 mjeseci | 27% | 22% | 15% |
| 2 godine | 24% | 18% | 14% |
(tablica i dio teksta preuzeti sa www.kaminihoyan.hr)
Suho drvo ćete prepoznati po brojnim pukotinama i lakom odvajanju kore.
Cijena nabavke drva varira ovisno o vrsti i mjestu kupnje. Ukupna cijena nabavke drva sastoji se od cijene kubika drva, prijevoza (zajedno sa utovarom i istovarom) te cijene piljenja drva. Ukupna cijena najčešće se kreće od 250 do 350 kn za kubik, a u velikim centrima gdje se prodaju već iscjepkana drva i nešto više.
Za kraj, još jedan savjet, kada kupujete drva, dobro provjerite da li je količina isporučenog drva ona koja ste naručili.